Jeste li znali da postoji knjižara u kojoj možete prenoćiti među policama punim knjiga? Što kažete na baroknu knjižnicu s tajnim prolazima ili kafić u kojem su se stvarali svjetski bestseleri?
Europa je prepuna neotkrivenih mjesta koja imaju posebnu atmosferu i koja će vas potaknuti da krenete na putovanje posvećeno knjigama. Ova raskošna knjiga vodi vas u književne prijestolnice Europe, do junaka iz vašeg djetinjstva do lokacije opisane u slavnim romanima. Pođite stopama Harryja Pottera i inspektora Wallandera. Uz to donosi i pregršt ideja za izlete koje će oduševiti strastvene čitatelje: od književnih festivala i „knjiških sela” do neobičnih hotela za čitatelje, kao i originalne preporuke za čitanje kod kuće i na putu.
Otkrijte najljepša mjesta za ljubitelje knjiga od Reykjavíka do Atene.

Glavni junak ovog romana Jatgeir živi sam u kući svojih pokojnih roditelja u gradiću Vaimu, daleko od svakog bogatstva i nevidljiv ženskom oku. Jednog dana drvenim brodićem, koji je nazvao Eline po svojoj tajnoj mladalačkoj ljubavi, otplovi u Bjorgvin po iglu i konac, no tamo ga u dva dućana pošteno izigraju. Iste noći na brodu začuje poznati glas: posve neočekivano, to je baš Eline koja je pobjegla od muža i želi s Jatgeirom otploviti natrag u Vaim.
Prvi u najavljenoj romanesknoj trilogiji o izmišljenom gradiću, Vaim je ujedno i prvi Fosseov roman nakon Nobelove nagrade koju je dobio 2023. godine.

Slikovnica prikazuje odrastanje dječaka koji je od najranije dobi izložen snažnom utjecaju roditelja i odgoju usmjerenom na natjecanje te uvjerenju da mora biti najbolji u svemu. Kroz simboličke ilustracije prikazan je razvoj njegova identiteta pod pritiskom očekivanja okoline, pri čemu se postupno razvija pretjerana potreba za pobjedom i nadmoći nad drugima.
Priča je obilježena kritičkim tonom te upozorava na posljedice odrastanja u okruženju koje vrijednost pojedinca mjeri isključivo uspjehom. Slikovnica se može čitati i kao društvena metafora o natjecateljskom mentalitetu, gubitku empatije i narušavanju međuljudskih odnosa, potičući čitatelja na promišljanje o utjecaju odgoja i društvenih vrijednosti na oblikovanje ličnosti.
Namijenjena je djeci starije školske dobi.

Otac Jannera, Kalmara i Leeli bio je vrhovni kralj Anniere. Ali njihova oca više nema. Kraljevstvo Anniere palo je, kraljevska obitelj je u bijegu. Vojska Očnjaka za petama im je, i Janneru i njegovoj obitelji preostalo je još samo jedno mjesto na cijelome svijetu gdje mogu naći utočište – Zelendol, rodna zemlja Jannerove majke u kojoj raste slasno voće što ga pod stražom drže neustrašivi ratnici od kojih strepe čak i Očnjaci iz Danga.
Treći nastavak višestruko nagrađivane i širom svijeta omiljene Sage o obitelji Wingfeather vodi Jannera, Kalmara i Leeli te njihovu majku i djeda u napetu novu pustolovinu. Zelendolom hara čudovište, a istina o njemu skrivena je u dubokim sjenama.

Knjiga Mir i rat kratki je kaleidoskopski pregled gorućih bojišnica svijeta iz pera prekaljenoga putnika i reportera svjetskoga glasa Boštjana Videmšeka. U sažetom, informativnom, a opet eruditskom stilu knjiga pruža pojedinačne preglede nastanka sukoba, počevši od Rata u Iraku kao onoga koji je promijenio svijet, nastavljajući s Afganistanom, zapletenim u vječni ciklus nasilja, koje se ponovno rasplamsalo padom Tornjeva blizanaca WTC-a 11. rujna 2001.

Zatim nas autor vodi afričkim ratovima i njihovim počecima, Arapskim proljećem i njegovim srednjoročnim posljedicama, analizira uzrok sukoba Gaze i Izraela do neočekivane eskalacije prije godinu dana, kao i složenost vojnog sukoba između Ukrajine i Rusije, koji pratimo već dvije i pol godine. Posebno poglavlje posvećeno je i klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na naš budući život, a u završnom poglavlju postavlja pitanje kako održati nadu i odgovara na njega. Društveno angažirano djelo namijenjeno čitateljima svih generacija!“

Istanbul, godina je 1975. Tridesetogodišnji Kemal, iz imućne obitelji, uoči zaruka s djevojkom iz istog miljea, susreće daleku rođakinju Fusun. Prelijepa osamnaestogodišnja prodavačica budi u njemu vrtlog strasti zapreten u društvu u kojemu je seks izvan braka strogi tabu. Naglo zapaljena iskra zatreperit će i zgasnuti kad Fusun sazna za Kemalove zaruke. Kemal je ne može zaboraviti te ostavlja zaručnicu, ali Fusun je već pošla za drugoga.

Devet dugih godina Kemal s raznim izlikama posjećuje Fusuninu siromašnu obitelj, glumeći velikodušnog rođaka ne bi li je pridobio. Ali Fusunino je srce otvrdnulo. Iz svakog posjeta Kemal donosi pokoju osobnu sitnicu, uspomene koje će skupljati i štovati na tajnom oltaru svoje opsesije. Zbog te riznice postat će predmet ismijavanja u krugu negdašnjih
prijatelja iz visokog društva. A kad ga napusti i zadnja nada da će postići osobnu sreću, preostat će mu samo njegov muzej, zemljovid društvenih rituala i običaja, mapa jednog slomljenog srca.

Janner, Tink i Leeli mislili su da su sasvim obična djeca, no onda su otkrili da je njihov djed nekoć bio gusar, majka kraljica, a oni sami nasljednici slavnoga kraljevstva Anniere. Opaki Očnjaci iz Danga došli su u Skree upravo zbog njih – jer oni su izgubljeni Dragulji Anniere.
Na sjever! Ili budi plijen očaravajući je drugi dio Sage o obitelji Wingfeather, predivna priča prepuna čudesnih mjesta, tajni i pustolovina, ali i dubokih poruka o ljubavi, odanosti i snazi obitelji u najtežim trenucima.

Topla i nježna priča o jednom posebnom danu u životu majke vjeverice i njezina mladunčeta slavi snagu bezuvjetne ljubavi između roditelja i djeteta, nepokolebljive pri suočavanju sa svim životnim teškoćama i preprekama.

Chris Hayes u Zovu sirena lucidno i uvjerljivo pokazuje kako funkcionira ekonomija pažnje, kako je preoblikovala naše privatne živote, javni prostor i demokraciju, te što možemo učiniti da ponovo preuzmemo kontrolu nad vlastitim životom, politikom i budućnošću.

Nismo osuđeni na to da sadašnji oblik kapitalizma pažnje traje zauvijek. Moguće je zamisliti i stvoriti drukčija tržišta pažnje, institucije i modele poslovanja od onih koji danas dominiraju.
Pametna, aktualna i iznimno čitka, ova knjiga pomaže nam razumjeti jedno od ključnih pitanja našeg vremena: tko upravlja našom pažnjom i možemo li je ponovo osvojiti?

Maša, Ruskinja i hrvatska glumica, otišla je u posjet Baki i Djedu u ukrajinski grad Černihiv, i zaglavila, jer upravo je počela ruska invazija i grad je opkoljen. Redatelj Pacov očekuje je u Splitu na prvim probama predstave Rat i mir. Ona i njezin stalni scenski partner i fatalni platonski ljubavnik Alen trebaju igrati Natašu Rostovu i Andreja Bolkonskog. Alen kreće po Mašu…
Gluha nota Elvisa Bošnjaka roman je o ljubavi, o njezinim manifestacijama i definiciji koja vječito izmiče, o mržnji, žrtvi i herojstvu, o ratu i miru. Ali i o kazalištu i umjetnosti u ratu, o mnogim velikim i trajno aktualnim pitanjima, a još i više o potrazi za odgovorima na njih: mišlju, riječju, djelom i propustom.
Gluha nota zadivit će vas, rasplakati, presložiti i još dugo, dugo rezonirati u vama, i vi s njom. (Kruno Lokotar)

Roman za djecu. Stitch i njegovi prijatelji već su spasili Pariz i New York od invazija izvanzemaljaca, no njihovoj istrazi još se ne nazire kraj. Kada Galaktička detektivska agencija dozna da se izvanzelenci i zuboidi sastaju s doušnikom u Seulu, na Stitchu je da razotkrije njihovu veliku zavjeru.
Morat će dati sve od sebe i osloniti se na svoje prijatelje ….

Stari Egipćani bojali su oči debelim slojem crnog praška, a neki starosjedioci Australije ukrašavaju i danas svoja lica i tijela šarenim točkicama i linijama. Elizabeta I. koristila je bijeli puder, a sufražetkinje su nosile crveni ruž za usne. Boje za tijelo pronađene su čak i u špiljama neandertalaca…
Zašto su od davnina ljudi bojali svoja lica, a zašto se i danas šminkamo? Na čijem licu sjaji munja, a tko je birao ruž za usne tako da pristaje uz odjeću?
U ovoj nas knjizi oči, nos, čelo i usne vode kroz različite običaje i razna mjesta. Pokazuju koliko raznoliki mogu biti razlozi zbog kojih se ljudi šminkaju.

Ova knjiga istražuje kako računalni programi (algoritmi) na internetu i društvenim mrežama oblikuju naše ponašanje, način na koji vidimo svijet i našu odgovornost u digitalnom prostoru. Glavno pitanje kojim se autorica bavi jest: tko ima moć nad informacijama i kako u tom svijetu zaštititi korisnike?
Knjiga objašnjava kako na nas utječu zakoni (poput pravila o zaštiti podataka), same internetske platforme, ali i naše svakodnevne navike na mobitelima i računalima.
Kako bi provjerila kako stvari funkcioniraju u praksi, autorica je provela veliko istraživanje među domaćim korisnicima interneta. Rezultati su otkrili nekoliko vrlo zanimljivih stvari: što više znamo o algoritmima, manje im vjerujemo; kada shvatimo kako platforme rade, postajemo oprezniji i svjesniji rizika. S druge strane, dobra digitalna pismenost služi nam kao štit. Ključni nalaz knjige pokazuje da na naše ponašanje na internetu i osjećaj odgovornosti puno više utječu emocije i strah od rizika, nego samo tehničko znanje ili logika. Ovo je prva ovakva detaljna studija u Hrvatskoj i Europi. Ona ne nudi samo teoriju, već daje i konkretne savjete kako u budućnosti stvarati poštenije algoritme, donositi bolje zakone i, ono najvažnije, kako osnažiti i zaštititi običnog čovjeka u kompliciranom digitalnom svijetu.

Knjiga “Mini horor” autorice Barbi Marković zbirka je međusobno povezanih priča koja na neobičan način spaja horor, satiru i humor. Za ovo djelo autorica je dobila prestižnu Nagradu Sajma knjiga u Leipzigu 2024. godine. Radnja prati svakodnevni život Mini i Mikija, sasvim običnog para koji pripada srednjoj klasi. Oni imaju poslove, ne bore se za golu egzistenciju, ali nisu ni bogati. Horor u njihovim životima ne dolazi od čudovišta, već iz svakodnevnog straha i tjeskobe modernog društva.

Autorica je ideju dobila tijekom pandemije, kada je shvatila da je strah postao glavna emocija u društvu. Knjiga ima jedinstven stil koji podsjeća na “strip u prozi”: Autorica koristi stripovski pristup i jednostavan jezik (npr. fraze poput “pet minuta kasnije”), zbog čega je knjiga izuzetno zabavna i pitka.
Iako je knjiga zabavna, svaka priča zapravo skriva kritiku suvremenog društva. Kroz humor i napetost progovara se o velikim problemima poput kapitalizma i ekološke krize, ali i o sitnim, svakodnevnim nesporazumima i napetostima među ljudima.

Kada je rijetka agava iznenada nestala iz botaničkog vrta u Medoni netom prije cvjetanja, slučaja su se prihvatili superistražitelji Maša i njezin slavni djed Medoslav Detektivski.
Ali treba djelovati brzo, a sumnjivci su brojni pa će im trebati tvoja pomoć!
Prva detektivska priča za one koji tek počinju samostalno čitati sadrži 15 ZADATAKA – od mozgalica do slagalica – pa čitatelji postaju pomagači u ovoj napetoj avanturi. U ovoj svestranoj priči djeca će saznati i brojne zanimljivosti iz svijeta znanosti, uključujući i činjenice o biljkama, oprašivanju, pčelama i izradi meda.

Strip je prvi dio serijala Čelični alkemičar koji nam predstavlja braću Elrica, Edwarda i Alphonsea, iznimne alkemičare koji su na putu da obnove svoja tijela nakon tragičnog pokušaja oživljavanja njihove majke.
Edward, stariji brat, izgubio je ruku i nogu, dok je Alphonseova duša vezana za metalni oklop. Ova manga postavlja pozornicu za njihovo putovanje u potrazi za legendarnim Kamenom mudraca, moćnim artefaktom koji može pojačati sposobnosti alkemije, nadajući se da će im omogućiti da povrate svoje izvorne oblike. Dok prelaze svijet bogat alkemijskom tradicijom, susreću razne saveznike, neprijatelje i moralne dileme koje izazivaju njihovu odlučnost.
Čelični alkemičar jedan je od najpoznatijih, najcjenjenijih i najprodavanijih manga (strip) serijala u povijesti. Autorica ovog remek-djela je Hiromu Arakawa, koja je kroz 27 svezaka (izlazio od 2001. do 2010. godine) stvorila priču koja savršeno balansira između mračne drame, akcije, filozofije i humora.

PJESMA O RODI I DROMEDARU: ROMAN / Anjet Daanje
Inspirirana životom i djelom Emily Brontë, ova majstorska i višestruko nagrađivana knjiga – proglašena najboljim nizozemskim romanom objavljenim u ovom stoljeću – uvlači čitatelja u slojevit narativ koji iznova promišlja samu prirodu vremena.
Početkom 19. stoljeća, u surovom i vjetrovitom Yorkshireu, Eliza May Drayden i njezine sestre žive povučeno, daleko od očiju javnosti, posvećene zajedničkoj strasti prema čitanju i pisanju.

Nakon desetaka odbijenica, Elizin jedini roman, Haeger Mass, napokon je objavljen – no dočekan je kao „strašan” i „nemoralan”. Ipak, s vremenom ga nove generacije čitatelja prepoznaju kao remek-djelo, dok priče o njegovoj tajanstvenoj i samozatajnoj autorici počinju poprimati gotovo mitske razmjere.

SUZE ZA PINGVINE: NIKOLIN KNJIŽEVNI LABORATORIJ / Mladen Kopjar; ilustrirala Ana Salopek

Nikola nije sportaš. Nije popularan. Nije tip kojeg primijetiš u razredu. On je autsajder – onaj koji stoji sa strane… sve dok ne otkrije da ima nešto jače od svega toga: priču.
Kad u sebi probudi književni dar, počinje se mijenjati – i odjednom osvaja Iru. Iru koja je sve: borac, šampionka, ljubiteljica fantasyja i Nikolina verzija Beatrice, Laure, Julije i Belle Swan u jednoj osobi. Uz njega je i Zrinko – prijatelj koji balansira između stvarnosti i PlayStationa, te obitelj koja je jednako kaotična koliko i stvarna: sestra koja bježi od lektire i druga koja je već voli, roditelji na suprotnim
književnim stranama.
No ovo nije samo priča o odrastanju. Ovo je i ulaz u svijet književnosti. Zabavna, pametna i iznenađujuće iskrena priča o tome kako riječi mogu promijeniti sve.

LILA JE USPJELA / Zoran Pongrašić
Još brutalniji u sadržaju, još suroviji u jeziku, još bliže istini koja se još uvijek prešućuje, majstor književnog stila Zoran Pongrašić ponovno se latio svoga pera da bi se uhvatio u koštac s još jednom, nikome dragom temom – samoubojstvom tinejdžera.
Nakon romana o brutalnom vršnjačkom nasilju u svom višestruko nagrađivanom romanu ˝Kuja za vješanje˝, Pongrašić i ovoga puta, ne štedeći ni sebe ni čitatelja (a ponajmanje svoju glavnu junakinju), prikazuje često beznadan unutarnji svijet današnjih tinejdžera. Usprkos teškoj temi (i još težem razrješenju) Pongrašićev najnoviji roman Lila je uspjela pun je topline i humora, koje su glavne stilske karakteristike ovog autora tako da, iako govori o samoubojstvu, knjiga Lila je uspjela postaje oda životu, što je paradoks s kojim nas, uvijek provokativni Pongrašić, suočava.